Prihvatni centar za pse lutalice u Velikoj Kladuši nema nikakvu svrhu i samo je pogoršao uvjete života i psima koji su u njemu smješteni, ali i građanima koji žive u blizini centra. Više stotina hiljada maraka je od 2016. potrošeno na izgradnju i održavanje ovog prihvatilišta, a stanje po pitanju broja pasa lutalica na području općine je gore nego prije izgradnje. Kako se to desilo?
Prvi i osnovni razlog je što azili, prihvatilišta ili skloništa za pse (ili druge životinje) ne rješavaju problem ukoliko nema kontrole te populacije. Jednostavno, sklonište u kojem je smješteno 200 ili 300 pasa predstavlja kap u moru u situaciji kada na području općine ima barem 10 puta više lutalica. Imajući u vidu progresiju kojom se psi razmnožavaju (jedna ženska jedinka godišnje ošteni najmanje pet mladunaca), jasno je da samo 100 ženki pasa u godini dana ošteni dva puta više pasa nego što ih ima u prihvatnom centru.
Drugi razlog zbog kojeg prihvatni centar u Trnovima, kojim upravljaju JKUP Komunalije, ne rješava problem jeste taj što ne ispunjava uvjete propisane Pravilnikom o osnivanju i uvjetima koje moraju ispunjavati skloništa za životinje.
Ovaj Pravilnik propisuje da skloništa za životinje moraju biti udaljena najmanje 250-300 metara od naseljenog mjesta ili, ako to nije slučaj, imaju čvrstu ogradu koja osigurava zvučni i vizualnu izoliranost od okoline. Također je propisano da ovakvi moraju biti izgrađeni izvan područja koja mogu biti ugrožena poplavama i klizanjem terena, a da u krugu objekta sve površine koje nisu betonirane ili asfaltirane moraju biti pod uredno održavanim zelenilom. Dalje je propisano da otpadne i fekalne vode iz objekta moraju proći kroz odgovarajući sistem pročišćavanja, da temperatura zraka ne smije biti niža od 5 stepeni Celzija, itd.
Ništa od tih uvjeta u slučaju prihvatilišta u Trnovima nije ispoštovano. Centar je udaljen manje od 250 metara od naseljenog mjesta, nema zvučnu i vizualnu izolaciju, jako je blizu rijeke i na području je koje je često ugroženo poplavama, u krugu objekta zelenila gotovo da i nema, otpadne vode se izlijevaju direktno u rijeku, a temperatura zraka zimi (pošto je riječ o poluzatvorenim objektima) često je ispod nule. Osim toga, broj pasa u centru je znatno veći od onog koji je bio predviđen urbanističkim planom iz 2016. godine s obzirom da su naknadno izgrađeni novi boksovi i proširen kapacitet prihvatilišta.
Zbog svega toga ispaštaju i psi koji su u azilu, ali i mještani Trnova i Drmaljeva kojima je ovo prihvatilište stvorilo brojne probleme, među kojima su: buka koju proizvodi prevelik broj pasa na jednom mjestu, smrad izazvan neadekvatnim odvodima otpadnih i fekalnih voda, štete na usjevima i imovini koje nanose psi lutalice koje dolaze u ovo mjesto privučeni lavežom iz azila, strah izazvan većim prisustvom pasa na lokalnom putu koji koriste mještani i drugi prolaznici, strah od zaraza koje mogu biti izazvane zbog uginulih životinja, otpadnih voda i slično.
Jedino rješenje ovog problema je sistemska kontrola populacije koja podrazumijeva masovnu kampanju sterilizacije ili kastracije pasa lutalica, te registraciju i čipiranje vlasničkih pasa, uz redovan inspekcijski nadzor i visoke kazne za vlasnike koji krše zakonske propise. To je savjet stručnjaka u ovoj oblasti. Inicijativu za rješavanje ovog problema smo uputili u proceduru još u februaru ove godine, ali se ona do sada nije našla na dnevnom redu vijeća zbog indolentnosti općinskog načelnika.