Javna rasprava o nacrtu budžeta za 2022. godinu je prilika da građanke i građani, kao stvarni nositelji vlasti, kažu svojim izabranim predstavnicima šta misle o načinu na koji vlast raspolaže njihovim novcem. Ove godine se javna rasprava održava samo pisanim putem i traje do zadnjeg dana januara.
Svaka javna rasprava ima i potencijal da učesnicima pruži više znanja o predmetu rasprave. To je posebno važno kada je u pitanju budžet, najvažniji godišnji dokument svake jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi), a čija birokratska terminologija, ekonomske oznake i mnogo brojki poredanih u kolone otežava njegovo razumijevanje običnom čovjeku.
Budžet je najjednostavniji primjer društvenog ugovora na kojem počiva demokratija. Svi građani se kroz plaćanje poreza i drugih dadžbina „odriču“ dijela svoje imovine kako bi pametnim alociranjem/ulaganjem tih sredstava bio poboljšan njihov životni standard. Pametno alociranje tih sredstava, odnosno pametno trošenje budžeta uloga je vlasti koju čine predstavnici izabrani od tih građana. Izvršna vlast, u našem slučaju načelnik, budžet troši, a općinsko vijeće kao predstavnička vlast kontrolira način na koji on to čini.
Javna rasprava je prilika za građane, posebno one koji nemaju svojih izabranih predstavnika u vijeću ili svoje interese zastupaju kroz različita udruženja, da direktno kažu svoje mišljenje o tome kako se planiraju alocirati njihova sredstva. Kako bi to mogli uraditi na što kvalitetniji način potrebno je da što bolje poznaju sam budžet, kako on funkcionira, kako se puni itd. Veliki dio građana nije osposobljen za čitanje samog dokumenta. Pokušat ćemo što je moguće više laičkim jezikom da objasnimo strukturu budžeta, plan prihoda i rashoda, kako bismo građanima olakšali učešće u javnoj raspravi.
Nacrtom je planirano da budžet općine Velika Kladuša za 2022. godinu iznosi 18.533.391 KM, što je povećanje za 1,8 miliona u odnosu na plan za 2021. godinu. To znači da Općina u ovoj godini planira prikupiti nešto više od 18,5 miliona KM sredstava koje će utrošiti u poboljšanje životnog ambijenta i standarda svojih građana. Naravno, plan se ne ostvaruje baš uvijek, a budžet Općine Velika Kladuša gotovo nikad i najčešće ostvarenje na kraju godine bude dva ili tri miliona KM manje od planiranog za. U praksi: umjesto planiranih npr. 16 miliona KM, Općina prikupi 14 miliona, a potroši još manje, 13 miliona, te se na kraju hvali suficitom od jednog miliona maraka. Ustvari se radi o tome da su građani prevareni za 3 miliona koja su postojala kao obećanje, ali nisu izvršena. Nešto kasnije ćemo vidjeti da to možemo očekivati i ove godine.
Prihodi
Pogledajmo prvo strukturu prihoda, odnosno odakle i u kojem omjeru dolaze sredstva u općinski budžet. Dominantni su porezni prihodi kojih bi po planu trebalo biti 8,6 miliona KM, neporeznih 4,4 miliona, tekuće potpore i donacije se planiraju u iznosu nešto većem od 1,6 miliona, na tom nivou su i kapitalni transferi, planirano je i 600 hiljada KM primitaka od prodaje stalnih sredstava, a tu je i ostvareni suficit iz ranijeg perioda od 1,5 miliona KM. Sada ćemo se detaljnije pozabaviti svakom od ovih grupa prihoda.
U grupi poreznih prihoda dominantni su prihodi od indirektnih poreza (PDV) sa blizu 5,7 miliona KM. U odnosu na prošlu godinu projektirani rast je 26 posto. U 2021. godini je došlo do porasta prihoda od PDV-a dijelom zbog oporavka privrede u BiH, a dijelom zbog rasta cijena gotovo svih proizvoda i usluga. Skuplje cijene znače i više sredstava od PDV-a. Od ovih 5,7 miliona KM oko 800 hiljada su namjenska sredstva koja bi trebala biti utrošena na izgradnju i rekonstrukciju cestovne infrastrukture, dok ostatak Općina raspoređuje prema svojim prioritetima.
Pored prihoda od PDV-a u grupi poreznih prihoda su još prihodi od poreza na imovinu (porez koji se plaća na promet nekretnina, vozila, nasljeđe, poklone i drugu imovinu) u iznosu od 1,73 miliona KM i od poreza na dohodak od 1,22 miliona KM. Ukupno se očekuje rast poreznih prihoda od 24 posto u odnosu na 2021. godinu što znači da su se predlagači budžeta vodili pozitivnim ekonomskim prognozama za 2022.
Neporeznih prihoda se očekuje 4,4 miliona ili 9 posto više u odnosu na plan za 2021. Tu su najveće stavke koje se odnose na prihode od komunalnih naknada na poslovni prostor u iznosu od 750 hiljada (povećanje u odnosu na plan za prošlu godinu od 50 posto), komunalnih taksi 550 hiljada, administrativnih taksi 280 hiljada, naknade za uređenje građevinskog zemljišta 200 hiljada, rente (trenutne i trajne) 230 hiljada, naknade za upotrebu ceste 250 hiljada, itd. U ovoj grupi su i neutrošena namjenska sredstva iz prethodnih godina na ime naknada za izgradnju i održavanje javnih skloništa u iznosu od 480 hiljada, kao i na ime posebnih naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u visini od 560 hiljada KM, a koja najvjerovatnije neće biti potrošena ni ove godine. Otud stalno i suficit u budžetu.
Kada su u pitanju tekuće i kapitalne potpore od viših nivoa vlasti, inostranih vlada i fondova, one su planirane u ukupnom iznosu većem od 3,3 miliona KM. Problem je što godinu za godinom ovi prihodi ne budu ostvareni u planiranom iznosu. Štaviše, prošle godine je planirano također 3,3 miliona KM na ime ovih prihoda, a ostvareno je tek 1,3 miliona KM. Da ove godine bude i milion više nego prošle, opet bi to bilo jedan milion manje u odnosu na plan budžeta.
Ostali su još kapitalni primici kojih su planirani u iznosu od 604 hiljade KM, a koje se najvećim dijelom odnose na prodaju garaža u ulicama Maršala Tita i Ibrahima Mržljaka. Upitno je hoće li i u kojem omjeru to biti ostvareno, s obzirom da je i prošle godine bio plan da će prodaja garaža donijeti 900 hiljada KM u budžet, a u prvih devet mjeseci nije došla niti marka.
Analizirajući strukturu prihoda možemo zaključiti da je – čak i ako se planirani rast poreznih i neporeznih prihoda ostvari u potpunosti – prihodovna strana budžeta „napuhana“ za 1,5 do 2,5 miliona KM. Sada pogledajmo kako će se ne više 18,5, nego u najboljem slučaju 17 miliona KM trošiti.
Rashodi
Na plaće, naknade i doprinose zaposlenih u Općini i njenim javnim ustanovama planirano je 3,9 miliona KM. Za materijal i usluge je planirano 2,9 miliona KM uključujući i 1,9 miliona za program zajedničke komunalne potrošnje (ZKP). Dakle, na plaće, materijal i tekuće održavanje ide blizu 6 miliona KM rashoda.
Sljedeća grupa rashoda su tekući transferi i oni su planirani u iznosu nešto iznad 7 miliona KM. Ako oduzmemo 1,2 miliona KM koja idu preko Centra za socijalni rad (socijalna pomoć, porodilje, smještaj u ustanovama, dječji dodatak) i koja ovise o namjenskim sredstvima sa kantona, dobijemo oko 5,8 miliona koje će rasporediti Općina.
U grupi tekući transferi je šest podgrupa. Prva od njih se odnosi na transfere drugim nivoima i u nju spada 70 hiljada KM Općinskoj izbornoj komisiji za provođenje Općih izbora ove godine, 17 hiljada će koštati provođenje izbora u mjesnim zajednicama (koji su trebali biti održani 2021. godine), tu je i transfer za kulturu od 58 hiljada, kao i transfer za razvoj turizma od 15 hiljada KM. U velikoj mjeri su ovo namjenska sredstva, te će vjerovatno biti ostvaren samo transferi za provođenje izbora ako ih bude.
Sljedeća podgrupa su grantovi pojedincima i oni su planirani u iznosu od 1,27 miliona KM. S obzirom da je u ovoj podgrupi i 620 hiljada KM sredstava Civilne zaštite za elementarne nepogode, a koja najčešće ostanu neutrošena, realni iznos ove grupe grantova je 600-650 hiljada KM. Najveća stavka među njima odnosi se na isplate stipendija (300 hiljada), potom 130 hiljada za troškove prevoza učenika, 100 hiljada je predviđeno za finansiranje komunalnih usluga socijalne kategorije građana i 50 hiljada za jednokratna socijalna davanja.
Grantovi neprofitnim organizacijama je sljedeća podgrupa i njihov iznos je 2,2 miliona KM od čega bi 660 hiljada trebala biti namjenska sredstva i donacije. Najveći pojedinačni grant je za razvoj poljoprivrede i iznosi 400 hiljada KM, 320 hiljada je transfer udruženjima građana, 200 hiljada za političke stranke, još 200 hiljada Komunalijama za azil, 150 hiljada za četiri godišnja doba. Sredstva za sufinansiranje razvojnih projekata i projekata EU od 170 hiljada KM, uređenje nereguliranog toka Kladušnice od 250 hiljada i finansiranje troškova održavanja skloništa od 220 hiljada KM su namjenska i veliko je pitanje hoće li biti ostvarena. U ovoj podgrupi su standardno i sredstva za saniranje deponija (100 hiljada), utopljavanje zgrada (20 hiljada) i projekte mladih (25 hiljada), koji se iz godine u godinu u budžetu planiraju, ali nikad ne realiziraju. Tu su novi grantovi za troškova održavanja retencionih jezera (30 hiljada), te sufinansiranje programa uključivanja dijaspore i finansiranje biznisa (20 hiljada). U grantu za škole, kao i za liječenje ovisnika, nije planirana niti jedna marka. Povećan je grant za Crveni križ sa 15 na 20 hiljada KM, a smanjen grant za sportski savez sa 180 na samo 80 hiljada KM.
Sljedeća podgrupa su subvencije javnim poduzećima, koje su planirane u iznosu od 1,54 miliona KM. Najveći dio od toga ide Komunalijama i zavisnim društvima (1,32 miliona KM). Veterinarskoj stanici po tri osnova je planirana subvencija od 90 hiljada KM, Radiju Velika Kladuša 70 hiljada, a VIK-u 60 hiljada za izgradnju vodovodne mreže.
U podgrupi subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima planirano je 320 hiljada KM, od čega 300 hiljada subvencija obrtnicima i poduzetnicima, a 20 hiljada privatnoj veterinarskoj stanici. Usporedbe radi, Komunalije koje zapošljavaju manje od 200 radnika će dobiti subvenciju od 1,32 miliona, a za čitav privatni sektor u kojem ima barem 10 puta više zaposlenih planirano je 0,3 miliona KM.
Ostali su još drugi tekući troškovi čiji planirani iznos je 630 hiljada KM. Od toga 100 hiljada je planirano za izvršenje sudskih presuda što u ovom trenutku nije dovoljno ni da se plate kamate. Za nabavku adresnih pločica je planirano 60 hiljada KM, a za naknade za rad ekspertnog tima za reviziju privatizacije (u kojem ne znamo ko je, ni šta mu je uloga) čak 400 hiljada KM.
Posljednja grupa tekućih rashoda su kapitalni transferi koji su planirani u iznosu od samo 284 hiljade KM, od čega 130 hiljada KM za projekat razvoja poljoprivrede socijalno ugroženih kategorija stanovništva i 100 hiljada za sufinansiranje izgradnje školskih objekata.
Konačno dolazimo i do kapitalnih izdataka koji su planirani u iznosu od 4,2 miliona KM, a navest ćemo najvažnije stavke. Za finansiranje investicionog održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje lokalnih cesta, gradskih ulica i nerazvrstanih cesta planirano je 1,58 miliona KM, od čega su grantovi viših nivoa i donacije 1,1 milion. Za rekonstrukciju doma kulture je planirano 250 hiljada KM, što nije dovoljno da se objekat završi čak i kada bi sredstva bila u potpunosti realizirana. Slično je sa projektom kanalizacije i regulacije od 490 hiljada, koji ovisi od realizacije 400 hiljada KM namjenskih sredstava. Kao i prošle godine, i ovje je planirano 235 hiljada KM za uređenje parkinga ispred zgrada Mekote, te 30 hiljada za uređenje gradskog parka. Namjenska sredstva za izgradnju skloništa od 300 hiljada KM vjerovatno ni ove godine neće biti realizirana. Opet je planirano 200 hiljada KM za izgradnju zgrade za socijalne kategorije i 247 hiljada za izgradnu parking nadstrešnica i autobuskih stajališta kroz projekt INGRID, te 100 hiljada za izgradnju vanjske rasvjete, što je bilo i u prošlogodišnjem budžetu, ali nije ostvareno. Za eksproprijaciju zemljišta planirano je 100 hiljada KM, a za nabavku vatrogasnog vozila napokon 250 hiljada KM.
Zaključak
Evidentno je da će prihodi i primici u 2022. biti manji nego što je to nacrtom planirano. Pitanje je samo za koliko. Realizacija kapitalnih projekata i investicija u velikoj mjeri će ovisiti od tekućih i kapitalnih potpora sa viših nivoa vlasti, a na koje Općina ne može uticati. Zato je mnogo pametnije računati sa onih sigurnih 13-14 miliona poreznih i neporeznih prihoda i eventualno 1-2 miliona primitaka.
Pametno bi bilo i uštedjeti gdje je to moguće, a to ponajprije može načelnik. Kada bi se riješio pola svojih nepotrebnih savjetnika, samo na njihovim plaćama i naknadama može prištedjeti više od 200.000 KM. Kada bi umjesto povećanja od skoro 70 posto, ZKP povećali za 30 posto, oslobodili bismo još blizu 500 hiljada za realizaciju kapitalnih projekata, izgradnju infrastrukture i investicije. Uz uštedu 1,32 miliona subvencije Komunalijama, koje ne podnose godišnje izvještaje, kao i 400 hiljada za nepoznati ekspertski tim, to je već blizu 2,5 miliona KM koje se mogu utrošiti na puno pametnije načine nego što to načelnik planira.
Izgradnja poslovnih zona, ulaganje u turističke potencijale, rekonstrukcija urbane jezgre grada, subvencioniranje novih biznisa, demografske mjere, ulaganje u vrtiće i škole, sigurno su samo neki od tih pametnijih načina.
Pozivamo sve građanke i građane da uzmu učešće u javnoj rasravi i svoje prijedloge, mišljenja i sugestije na nacrt budžeta za 2022. godinu dostave Službi za finansije, računovodstvo i javne nabavke putem emaila: financije@velikakladusa.gov.ba, putem pošte ili lično na protokol u zgradi Općine. Iste, ukoliko želite, možete poslati i klubu vijećnika Naše stranke na e-mail: info@kladusajenasa.org, ili putem formulara na ovoj stranici.