U historiji političkog beščašća u Bosni i Hercegovini posebno mjesto zauzima potez Edine Abdić-Pleho, koja će za 4 sata i 22 minuta provedenih u Domu naroda dobiti preko 40.000 KM iz budžeta.
Nekadašnja predsjedavajuća Općinskog vijeća Velike Kladuša, bivša savjetnica svoga oca koji obnaša poziciju načelnika Općine i bivša zastupnica u Skupštini USK, u oktobru prošle godine postala je delegatkinja u Domu naroda FBiH i to na zadnjoj sjednici tog saziva. Na sjednici koja je počela 19.10.2022. godine pročitana je obavijest Centralne izborne komisije BiH o dodjeli mandata za dvoje delegata koji su preminuli, te su umjesto njih nominirani novi delegati: Razim Halkić umjesto preminulog Anela Šahinovića iz reda Hrvata i Edina Abdić-Pleho umjesto preminule Segmedine Srne-Bajramović iz reda Ostalih.
Izbori za novi saziv parlamenata i skupština su tada već biti završeni, čekalo se proglašenje rezultata i konstituisanje novih saziva zakonodavnih organa, te je ova vanredna sjednica zakazana samo zbog hitne potrebe imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. Znalo se da će to biti ujedno i zadnja sjednica tog saziva doma, ali je, za razliku od kolege Halkića iz Skupštine USK, Edina Abdić-Pleho odlučila da prihvati mandat i uzima platu i ostale naknade (ukupno 4-5 hiljada KM) dok se ne konstituiše novi saziv Doma naroda.
“Predsjedavajući doma je obavijestio prisutne da se gospodin Halkić izjasnio da neće prisustvovati sjednici i da neće preuzeti mandat koji mu je dodijeljen od strane Centralne izborne komisije, a sjednici je pristupila gospođa Edina Abdić – Pleho”, stoji u zapisniku sa sjednice od 19.10.2022. koja je počela sa radom u 12:27 sati.
Na njoj su bile samo tri tačke dnevnog reda, verifikacija mandata Abdić-Pleho i izbor sudija Ustavnog Suda FBiH. Sjednica je prekinuta u 16:45 sati, a nastavljena 2.11.2022. godine u 12:36 sati, te završila nakon glasanja četiri minuta kasnije. Dakle, Edina Abdić-Pleho provela je u zastupničkim klupama samo 4 sata i 22 minute, te primila platu za taj mjesec.
Međutim, to delegatkinji Laburističke stranke nije bilo dovoljno, pa je nakon prestanka mandata zatražila naknadu poznatu pod nazivom „bijeli kruh“. Izabrani i imenovani dužnosnici (zastupnici i delegati u oba doma Parlamenta, premijer i ministri), te njihovi savjetnici, imaju pravo da primaju naknadu u visini plate 12 mjeseci nakon isteka mandata ukoliko to zatraže. Za savjetnike postoji odredba prema kojoj moraju biti na funkciji najmanje 2 godine da bi ostvarili to pravo, ali za parlamentarce i članove Vlade tog ograničenja nema.
Tako će Edina Abdić-Pleho nastaviti primati naknadu u iznosu od oko 3000 KM mjesečno sve do kraja 2023. godine iako je u Parlamentu provela ukupno manje od 5 sati. Istu naknadu će dobijati i Elma Đogić, njena stranačka kolegica i zastupnica iz prethodnog saziva Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Ni ona nije osvojila mandat na izborima 2018. godine, već je u Parlament ušla krajem 2019. umjesto tragično preminulog zastupnika Mirveta Beganovića.
Njih dvije su ostvarile zakonsko pravo na „bijeli kruh“, no postavlja se pitanje moralnog prava, pogotovo u slučaju Abdić-Pleho, uzevši u obzir vrijeme koje je provela u Parlamentu i način na koji je tamo došla. Ipak, građanima Velike Kladuše je dobro poznato da je moral nepoznata kategorija u Laburističkoj stranci. Tako će i za ovaj, doslovno lešinarski potez, već pronaći neko objašnjenje u svom izopačenom shvatanju i interpretiranju stvarnosti.
Podsjetimo da su svi vijećnici ove stranke 2021. tužili Općinu Velika Kladuša, na čijem čelu je njihov načelnik, jer im nije isplaćen jedan i po paušal u periodu između lokalnih izbora 2020. i konstituisanja vijeća. Kada je prošle godine, zbog usklađivanja sa kantonalnim propisima, ukinut „bijeli kruh“ u Općini Velika Kladuša, tadašnja šefica laburističkog kluba Elvira Abdić-Jelenović jedva se pomirila s tom odlukom, ali je obećala da će u idućem mandatu na kantonalnom nivou ispraviti ovu „nepravdu“ i vratiti bijeli kruh političarima.